ENERGETSKA SOLIDARNOST KAO INSTRUMENT ENERGETSKE PRAVEDNOSTI
RAZVOJ NAČELA KROZ PRAKSU SUDA EUROPSKE UNIJE
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.3.3Ključne riječi:
načelo energetske solidarnosti, energetska pravednost, pravo Europske unije, praksa Suda Europske unijeSažetak
Ovaj rad analizira razvoj i doseg načela energetske solidarnosti u pravu Europske unije, s posebnim naglaskom na njegovu nedavnu konkretizaciju kroz praksu Suda Europske unije. Načelo energetske solidarnosti, sadržano u članku 194. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, od presude OPAL potvrđeno je kao pravno obvezujuće načelo koje obvezuje i države članice i institucije Unije. Analizom predmeta BNetzA protiv ACER-a i Orlen protiv Komisije, rad razmatra kako je Sud Europske unije postupno razrađivao sadržaj i granice primjene tog načela. Metodološki, rad se temelji na normativno-dogmatskoj i aksiološkoj metodi kako bi ispitao može li načelo energetske solidarnosti poslužiti kao pravni instrument provedbe zahtjeva energetske pravednosti. Rad pokazuje da se u sudskoj praksi nazire primjena distributivne dimenzije energetske pravednosti u pogledu pravedne raspodjele koristi i tereta među različitim dionicima energetskog sustava. Istodobno se otvara mogućnost da se načelo energetske solidarnosti razvije izvan puke ekonomske kategorije, uključujući i zahtjev proceduralne dimenzije energetske pravednosti, odnosno zahtjev za transparentnim i uključivim donošenjem odluka u energetskoj politici. Zaključuje se da je Sud Europske unije pozvan dodatno razraditi materijalni sadržaj i pravni doseg načela energetske solidarnosti, čime bi se ujedno doprinijelo jasnijem definiranju njegova odnosa prema energetskom suverenitetu država članica.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Ana Pošćić, Narda Krnetić Blečić
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 licencom. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.
Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.
Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.
