ENERGETSKA SOLIDARNOST KAO INSTRUMENT ENERGETSKE PRAVEDNOSTI
RAZVOJ NAČELA KROZ PRAKSU SUDA EUROPSKE UNIJE
DOI:
https://doi.org/10.30925/zpfsr.46.3.3Ključne riječi:
načelo energetske solidarnosti, energetska pravednost, pravo Europske unije, praksa Suda Europske unijeSažetak
Ovaj rad analizira razvoj i doseg načela energetske solidarnosti u pravu Europske unije, s posebnim naglaskom na njegovu nedavnu konkretizaciju kroz praksu Suda Europske unije. Načelo energetske solidarnosti, sadržano u članku 194. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, od presude OPAL potvrđeno je kao pravno obvezujuće načelo koje obvezuje i države članice i institucije Unije. Analizom predmeta BNetzA protiv ACER-a i Orlen protiv Komisije, rad razmatra kako je Sud Europske unije postupno razrađivao sadržaj i granice primjene tog načela. Metodološki, rad se temelji na normativno-dogmatskoj i aksiološkoj metodi kako bi ispitao može li načelo energetske solidarnosti poslužiti kao pravni instrument provedbe zahtjeva energetske pravednosti. Rad pokazuje da se u sudskoj praksi nazire primjena distributivne dimenzije energetske pravednosti u pogledu pravedne raspodjele koristi i tereta među različitim dionicima energetskog sustava. Istodobno se otvara mogućnost da se načelo energetske solidarnosti razvije izvan puke ekonomske kategorije, uključujući i zahtjev proceduralne dimenzije energetske pravednosti, odnosno zahtjev za transparentnim i uključivim donošenjem odluka u energetskoj politici. Zaključuje se da je Sud Europske unije pozvan dodatno razraditi materijalni sadržaj i pravni doseg načela energetske solidarnosti, čime bi se ujedno doprinijelo jasnijem definiranju njegova odnosa prema energetskom suverenitetu država članica.
Dodatne datoteke
Objavljeno
Verzije
- Verzije 22-04-2026 (2)
- Verzije 15-12-2025 (1)
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Ana Pošćić, Narda Krnetić Blečić

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u dijamantnom (platinastom) otvorenom pristupu, što znači da su svi objavljeni radovi u cijelosti i trajno slobodno dostupni čitateljima bez naknade, pri čemu se autorima ne naplaćuju naknade za objavu radova (APC).
Zaključno s volumenom 44, brojem 1, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljivani su pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International (CC BY-NC 4.0). Od volumena 44, broja 2 nadalje, časopis i radovi objavljeni u njemu objavljuju se pod licencijom Creative Commons Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International (CC BY-NC-ND 4.0). Važećom licencijom dopušteno je korištenje, dijeljenje i umnožavanje djela isključivo u nekomercijalne svrhe, uz obvezno navođenje autora, djela i izvora. Prerada, izmjene te distribucija prerađenih ili izmijenjenih inačica djela nisu dopuštene.
Radove objavljene u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz obvezno navođenje poveznice na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
Autor rada objavljenog u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci zadržava autorska prava. Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u časopisu autoru je dopušteno rukopis toga rada ili njegov prijevod objaviti u drugom časopisu, uz obvezan detaljan i jasan navod o prvotnoj objavi rada u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci s poveznicom na mrežnu stranicu konkretnog rada na portalu Hrčak.
