Poezija patnje u Tužaljkama
književna analiza
DOI:
https://doi.org/10.32862/k1.19.2.3Ključne riječi:
uništenje, hebrejski, Jeruzalem, Tužaljke, književna analiza, TalmudSažetak
Knjiga Tužaljki od velikog je značaja za židovsku kulturu. Budući da odražava opetovane nesreće i tragične događaje koji su oblikovali židovsko nacionalno iskustvo tijekom povijesti, njezin utjecaj proteže se izvan njezinih religioznih dimenzija. U ovom članku autor nudi razrađenu književnu i teološku analizu Knjige Tužaljki, naglašavajući njezinu važnost unutar židovske kulture i religijske tradicije. Knjiga se istražuje ne samo kao izraz žalosti nad traumatičnim razaranjem Jeruzalema i Prvoga Hrama u 6. stoljeću pr. n. e. nego i kao strukturirano pjesničko djelo koji sadrži edukativne, didaktičke i moralne poruke. Članak je podijeljen na tri glavna dijela. Prvi dio pruža općenit i sažet uvod koji čitatelju može pomoći u razumijevanju raznih vidova knjige, uključujući njezinu povijesnu pozadinu, porijeklo njezina naslova, tradiciju njezina nastanka kao i mjesto u kanonu Hebrejske Biblije. Drugi i glavni dio članka analizira strukturu i književni žanr knjige kao i tematsku organizaciju njezinih pet poglavlja. Tu se ističu jedinstvena jezična obilježja Tužaljki i njihov utjecaj na hebrejski jezik i književnost, kako staru tako i modernu. Posljednji dio bavi se teološkim paradoksom vjere u pravednoga Boga usred patnje i nepravde, što je središnji motiv Knjige Tužaljki. Autor istražuje pravce nastojanja rabinske književnosti da stekne uvid u odgovor judaizma na pitanje patnje i nevolja u svijetu. Analiza uključuje odlomke rabinskih tekstova, povezujući klasičnu židovsku misao sa suvremenim raspravama. Članak spaja književne i teološke uvide, nudeći višeslojno razumijevanje Tužaljki kao kulturnoga, povijesnog i religijskog artefakta.
Reference
Avi-Yona, Mihael i Avraham Malamat, ur. 1959. Pne Olam HaMikra. Jerusalem: HaHevra habenleumit lehocaa Laor.
Assis, Eliyahu. 2020. Eicha: Miyeush LeTfila. Alon Shvut: Tvunot.
Babilonski Talmud. 1999. Berahot, Šabat, Joma, Hagiga, Sanhedrin. Ur. Steinsaltz. Jerusalem: HaMahon HaIsraeli LePirsumim Talmudiyim.
Babilonski Talmud. 1961. Avoda Zara, Baba Kama, Baba Batra, Gitin, Pesahim, Sanhedrin, Sota. Bnei Brak: Machon Tevel.
Babilonski Talmud. 1999. Tosafot Komentar na Talmud. Ur. Steinsaltz. Jerusalem: HaMahon HaIsraeli LePirsumim Talmudiyim.
Babilonski Talmud. 1961. Tosafot Komentar na Talmud. Vilnius. Ur. Bnei Brak: Machon Tevel.
Dadon, Kotel. 2009. Židovstvo. Život, teologija i filozofija. Zagreb: Profil.
Dadon, Kotel. 2020. „Židovski narod između iseljavanja i useljavanja“. Crkva u svijetu 55, br. 3: 395-428.
Dadon, Kotel. 2025. „Književna i komparativna analiza pripovijesti o Amnonu i Tamari (2 Sam 13,1-22)“. Nova Prisutnost 23, br. 1: 37-59.
HaLevi R. Aharon of Barcelona. 1999. Sefer HaChinuch. Jerusalem: Shay LaMora.
HaMeiri, Rabbi Menachem ben Solomon. 1974. Beit HaBechira. Zikhron Zikhron Yaʻaḳov: ha-Makhon le-hotsaʼat sefarim ṿe-khitve yad sheleyad haMerkaz leḥinukh torani Zikhron Yaʻaḳov.
Ibn Ezra, R. Abraham b. Meir. 1859. Ibn Ezra Komentar. Mikra’ot Gedolot. Jerusalem, Vienna: s. n.
Jeruzalemski Talmud. 1523. Venice: s. n.
Kehati, Pinhas. 1987. Mišna s komentarom. Jerusalem: Eliner Library, Dept. for Torah Education and Culture in the Diaspora of the World Zionist Education.
Karo, R. Josef. 1992. Šulhan Aruh. Jerusalem: Ketuvim.
Klein, Rabbi Meir, Friedland Ben-Arza, Sarah and Rabbi Ben-Arza Yosef, ur. 2017. HaTanakh HaMevoar jim Perush HaRav Adin Even-Israel Steinsaltz. Jerusalem: Koren Publishers.
Klein, Yaakov. 1999. Olam HaTanakh. Tel Aviv: Divrei HaYamim Press.
Kogut, Simcha. 1971. „Leshona shel megilat Eicha“. Leshonenu Laʻam 22, br. 8: 213-219.
Majmonid, R. Moshe ben Maimon. 2005. More Nevuhim. S arapskog na hebrejski preveo rabin Joseph Kapach. Reprint Vilnius, 1909. Jerusalem: Mossad Harav Kook.
Majmonid. 1974. Mišne Tora. Reprint Warsaw 1881. Jerusalem: s. n.
Midraš Berešit Raba. 1878. Reprint Vilnius. Jerusalem: s. n.
Midraš Eicha Raba. 1878. Reprint izdanja iz Vilniusa. Jerusalem: s. n.
Midraš Eicha Raba. 1899. Ur. Buber. Vilnius: s. n.
Midraš Kohelet Raba. 1878. Reprint Vilnius. Jerusalem: s. n.
Midraš Lekah Tov - Pesikta Zutreta. 1880. Ur. Buber. Vilnius: ha-Almanah veha-ahim Reem.
Midraš Pirkei DeRabi Eliezer. 1948. Ur. Higger. New York: s. n.
Midraš Rut Zuta. 1894. Ur. Buber. Berlin: s. n.
Midraš Sifra. 1862. Ur. Weiss. Vilnius: s. n.
Midraš Vajikra Raba. 1993. Ur. Margaliot. New York: Jewish Theological Seminary.
Nahmanid. 1963. Kitvei Haramban, (Torat HaAdam, Shaar HaGemul). Ur. Bernard Chavel. Jerusalem: Mosad HaRav Kuk.
Raši, Shelomo Jitzchaki, R. 1859. Raši Komentar. Mikra’ot Gedolot. Jerusalem, Vienna: s. n.
Samet, Nili. 2012. „The Laments of Sumerian Cities and the Book of Lamentations: Toward a Comparative Theological Study (Heb)“. Yearbook for Biblical and Ancient Near Eastern Studies 21: 95-110.
Teractate Soferim. 1930-1937. Ur. Higger. New York: s. n.
Zakovitch, Yair, and Shinan, Avigdor. 2017. Megilat Eicha: Perush Israeli Chadash: HaMegilah uReshameha beAron HaSfarim Hayehudi LeDorotav. Rishon LeZion: Miskal (Yedioth Sfarim).
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Kairos: Evanđeoski teološki časopis
Ovo djelo je licencirano pod licencom Creative Commons Attribution 4.0 Međunarodna licenca.
