Primjenjivost tržišno dostupnih egzoskeleta kod radova u šumarstvu

Autor(i)

Ključne riječi:

šumarstvo, asistivno-zaštitne tehnologije, metoda ponderiranja, sigurnost pri radu

Sažetak

Deficit radno sposobnog ljudskog kapitala i sve veća učestalost mišićno-koštanih oboljenja, uz inherentno visok radni rizik kod izvođenja šumarskih operacija, ključni su čimbenici koji potiču znanstveni interes za integracijom tehnoloških rješenja Industrije 4.0 u šumarski sektor. Danas se egzoskeleti sve više nude kao učinkovito ergonomsko rješenje za smanjenje fizičkih faktora rizika u različitim industrijskim granama gdje dominira ručni ili ručno-strojni rad. Shodno navedenom, u radu se daje pregled osamnaest egzoskeleta proizvedenih u razdoblju od 2017. do 2025. godine s ciljem ocjene opće primjenjivosti uzorkovanih sustava u šumarstvu te uže dimenzionirane primjenjivosti kod specifičnih šumskih radova. Metoda bodovanja, temeljem definiranih varijabli, korištena je kod ocjene opće primjenjivosti egzoskeleta u šumarstvu. Matrica tehničke evaluacije (temeljena na 7 odabranih varijabli) i metoda ponderiranja (definirana postupkom usporedbe u parovima) korištene su u ocjeni primjenjivosti selektiranih sustava kod specifičnih šumskih radova. Metodom bodovanja opće primjenjivosti uzorkovanih egzoskeleta u šumarstvu, 22,22 % analiziranih sustava svrstano je u kategoriju vrlo visoke, dok je 55,55 % klasificirano u kategoriju visoke primjenjivosti. Znanstveno utemeljen ergonomski doprinos naznačen je kod 11 sustava, dok je ispitivanje primjenjivosti kod šumskih radova dokumentirano samo kod 5 modela. Analiza troškova ukazuje na to da je investicija u jedan aktivni sustav niske primjenjivosti ekvivalent nabavi šest pasivnih modela koji su ostvarili visoku ocjenu primjenjivosti. Analiza primjenjivosti s obzirom na tehnološki proces ukazuje na to da meki sustavi s elastičnim elementima predstavljaju najoptimalnije rješenje za uzgojne radove u šumarstvu, medijalno rješenje kod radnih operacija sječe i izrade drva, a vrlo limitirano rješenje kod radnih operacija privlačenja i izvoženja drva te kod radova u arboristici.

Biografije autora

  • Matija Landekić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb, Hrvatska

    Department of Forestry / Institute of Forest Engineering

  • Matej Matošević, Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb, Hrvatska

    Department of Forestry / Institute of Forest Engineering

  • Mario Šporčić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb, Hrvatska

    Department of Forestry / Institute of Forest Engineering

  • Zdravko Pandur, Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb, Hrvatska

    Department of Forestry / Institute of Forest Engineering

  • Marin Bačić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb, Hrvatska

    Department of Forestry / Institute of Forest Engineering

  • Matija Bakarić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Zagreb, Hrvatska

    Department of Forestry / Institute of Forest Engineering

Preuzimanja

Objavljeno

2026-09-30

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni zanstveni rad

Kategorije